PLatforma HDZ1990 za novi Ustav BiH

PLATFORMA ZA NOVI USTAV BiH (usvojena na 1. saboru HDZ1990 10.11. 2007. u Mostaru)

Došlo je vrijeme da narodi i građani BiH u demokratskoj proceduri donesu novi ustav BiH. Sadašnji Ustav BiH je oktroirani ustav. On je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, nastao kao izraz međunarodne volje koja je željela tim sporazumom zaustaviti rat. Taj Daytonski ustav odraz je tadašnjih odnosa političkih snaga i u njegovim okvirima i rješenjima nije moguće izgraditi BiH kao modernu demokratsku državu ravnopravnih naroda i građana, koja će biti sposobna prihvatiti i provesti europske demokratske standarde i pokrenuti ljudske i prirodne resurse koje BiH ima.

Daytonski ustav koji BiH kao državu tri ravnopravna naroda ustrojava kroz asimetričnu strukturu; s dominacijom Srba u Republici Srpskoj i Bošnjaka u Federaciji BiH, ne može osigurati temeljni preduvjet za stabilnost i samoodrživost, a to je puna institucionalna i stvarana ravnopravnost tri naroda i svih građana.
Sadašnja ustavna struktura koja ne osigurava na isti način prava naroda i pojedinaca je apsolutno neracionalna i neučinkovita, sastavljena od pet razina vlasti s enormno visokim udjelom javne potrošnje GDP ( oko 60 postotaka) ne može jamčiti funkcionalnu državu.

Novi Ustav BiH povijesna je nužnost i uvjet daljnjeg demokratskog razvoja kao i opstanaka BiH kao države tri ravnopravna naroda.

S obzirom da je BiH država tri ravnopravna konstitutivna naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba i nacionalnih manjina i ravnopravnih građana najbolje državno uređenje za BiH je federalno državno uređenje.
Zbog toga se zalažemo da se BiH organizira kao federalna država unutar koje bi se federalne jedinice formirale temeljem etničkog ali i ostalih važnih kriterija kao što su zemljopisni, gospodarski, prometni povijesni itd.

Smatramo da je došlo vrijeme da narodi i građani preuzmu odgovornost za vlastitu sudbinu. To nije moguće bez širokog konsenzusa i donošenja novoga ustava BiH.

OBLIK UREĐENJA

Federalizam je najefikasniji model državnog ustrojstva u suvremenom svijetu čak i kod jednonacionalnih država. Federalizam bi bio najbolji model državnog uređenja i za višenacionalnu Bosnu i Hercegovinu.

BiH bi bila složena država od više federalnih jedinica. Načela i kriteriji po kojima bi se jedinice ustrojile kao i njihov broj je središnje mjesto ustavne reforme, a postizanje konsenzusa oko toga od presudne važnosti. Etnički kriterij jest i mora biti na prvom mjestu, jer je riječ o multietničkoj državi. Jasno da se i ostali kriteriji moraju respektirati.

FEDERALNA VLAST

Federalne (savezne ili središnje) institucije vlasti bi imale jasno definirane ovlasti koje bi bile neophodne za normalno funkcioniranje države i njezinu poziciju u međunarodnim odnosima: vanjska politika, vanjskotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, obrana, sigurnosna politika, poljoprivredna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine, funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava...

ZAKONODAVNA VLAST

Federalni parlament: dva doma, Zastupnički, od zastupnika izabranih na općim izborima, i Doma naroda na osnovi pariteta ( svakako brojniji od sadašnjih 15 zastupnika) izabranih posredno od legitimnih predstavnika naroda. Domovi bi usvajali sve zakonske akte. Dom naroda mora imati efektivno pravo veta.

IZVRŠNA VLAST

Predsjedništvo: Na čelu izvršne federalne vlasti je Predsjedništvo od tri člana predstavnika konstitutivnih naroda od kojih je jedan predsjedavajući, a druga dva su njegovi zamjenici. Rotacija po nacionalnoj osnovi bi bila nakon svakih izbora. (Alternativa: rotacija članova Predsjedništva nakon svake trećine mandata).

Članovi Predsjedništva bi se birali posredno u Federalnom parlamentu pri čemu treba osigurati mehanizam biranja koji jamči svakom narodu izbor njihovog legitimnog predstavnika. Predsjedništvo bi imalo ingerencije nad vanjskom politikom i obranom.

Vlada: sastavljena na paritetnom modelu, s predsjednikom iz naroda iz kojeg nije predsjednik Predsjedništva ili Parlamenta. Vlada bi morala imati dovoljno kompetencija i mehanizme za djelotvornu vladavinu unutar ovlasti koje ima federalna vlast.


Obrana: Predsjedništvo i Vlada bi vodili brigu o obrani. Najbolja solucija za BiH jest članstvo u NATO-u kao kolektivnom jamcu sigurnosti. Manje vojne postrojbe bi mogle služiti za potrebe civilne zaštite u slučajevima prirodnih katastrofa i za mirovne misije.

Sigurnost: na državnoj razini bilo bi Ministarstvo sigurnosti i sigurnosne agencije (državna granična policija, obavještajna agencija, posebna jedinica za borbu protiv organiziranog kriminala, antiteroristička jedinica i sl. Ostale policijske strukture i upravni poslovi bile bi u federalnim jedinicama.


SUDSKA VLAST


Vrhovni i Ustavni sud bi bili najviša sudska instanca na razini države.

Ustavni sud bi imao po tri suca iz svakoga naroda i jednog predstavnika nacionalnih manjina.

Vrhovni sud imao bi ovlasti u postupcima po žalbama i izvanrednim pravnim lijekovima. Privremeno bi imao i Odjel za ratne zločine

Ostala pravosuđe na razini federalnih jedinica na sudovima u dva stupnja.

FEDERALNE JEDINICE

BiH je federacija sastavljena od federalnih jedinica. Federalne jedinice bi imale sve ovlasti koje nisu izričito u domeni savezne države. Imale bi parlament i vladu, sudstvo i policiju, ovlasti u gospodarstvu, prostornom uređenju, obrazovanju, kulturi, informiranju, zdravstvu i sl. koje bi financirale iz svojih izvornih prihoda.
Broj federalnih jedinica ne može biti manji od tri.

Lokalna samouprava

Općine i gradovi bi bile jedinice lokalne uprave i samouprave. Imale bi brojnije i jače ovlasti nego što ih imaju sad. Lokalna infrastruktura, komunalne usluge izgradnja i financiranje predškolskih ustanova, kulturnih i socijalnih ustanova. Općine bi imale i neke izvorne prihode i pravo na participaciju u kantonalnim i saveznom proračunu.

14.11.2007.